Pčelarstvo u drevnoj Grčkoj i Rimu

U drevnoj Grčkoj i Rimu pčelarstvo se smatralo važnom aktivnošću, no iako je pčelarstvo bilo uvelike rasprostranjeno kod starih rimljana i grka, ipak zahtjevnom antičkom tržištu  nedostajalo je meda i voska zbog njegove obilne primjene u kozmetici, medicini i prehrani stoga su isto uvozili iz drugih dijelova Carstva, poput Španjolske i Korzike

Image result for roman bee coin

Rani antički pisci/znanstvenici te njihovi zapisi o poljoprivredi, kao što je Poljoprivredni  priručnik antičkog svijeta kojeg je sročio Marcus Terentius Varon, koji je, usput rečeno bio Cicernonov učitelj ☺) te Vergilijeva zbirka knjiga „Gregorike“ (knjiga četvrta) u kojima bavi se životom i navikama pčela, a koje prikazuje kao uzor za model ljudskog društva i naravno Aristotelova istraživanja i zapisi , pružaju uvid u pčelarstvo antičkog svijeta. 

Na važnost pčelarenja i pčela upućuje i ovaj antički novčić na kojem je prikazana pčela. Novčić potječe iz starogrčkog grada Efeza poznatog po hramu Artemide (oko 550. godina prije Krista). Efez je kasnije  postao glavno rimsko naselje.




Košnice 

Smatra se da su rimske košnice napravljene od kore hrasta lužnjaka, stabljika komorača ili pletera. Unutrašnjost je bila razmazana kravljim gnojem. Varo je prepoznao važnost lociranja košnice u blizini vode.Related image Iznenađujuće je što  spis sadrži recepte za šećerni sirup i slatke kolače na temelju njegove preporuke da pčelama daju hranu kako bi ih spriječili da se iste hrane vlastitim medom. U starogrčkim i rimskim ruševinama postoje i dokazi o visoko postavjenim (suvremenim) košnicama čija se građa temelji na šupljini prekrivenoj drvenim štapovima).

Tijekom sakupljanja meda stari rimljani i grci koristili su (spaljivali) – kravlji izmet kako bi dimili košnice!





Upotreba meda i voska

Rimljani su voljeli miješati slatku i slanu hranu, pa se med koristio u širokom rasponu recepata. Na primjer, pri pripremanju povrća upotrijebljena je mješavina meda, octa, soli i vode nazvana Oxymel. Oxymel, osim kao antički balzamico je korišten i za liječenje raznog  broja tegoba, od probavne i respiratorne bolesti do cirkulacije, vrućice, grlobolje i još mnogo toga.

Vosak se u medicini koristio kao mješavina slična juhi za liječenje probavnih tegoba te kao  omekšivač kože . 

I jedna voštana zanimljivost !!Related image

Antika je poznavala primjenu tableta. Tablet je služio praktičnoj funkciji kao zapisivanje bilježaka i tome slično. Mali drveni okviri bili su ispunjeni voskom, a za pisanje u vosku korišteni su oštri instrumenti poput koštane ili metalne olovke.

  • · 





Aristotel i pčele

Iako Aristotel, poznati grčki filozof, nikada nije držao pčele - dao je mnogo važnih i detaljnih opažanja koja se mogu naći u njegovim zapisima  pod naslovom Povijest životinja. Image result for aristotle png statueDokumentirao je zanimljive poglede na razmnožavanje pčela koje ipak nisu dobro shvaćene - postojalo je vjerovanje da pčele ne rađaju već donose svoje male pčelice iz cvijeća!

Ispravno je utvrdio da se pčele razvijaju u stanicama saća, također je utvrdio i činjenicu da postoje tri skupine pčela, uključujući pčele radilice, pčele trutovi (ah.. tu je Vergilije bio u pravu kada je caru Oktavianu predstavio model košnice kao model ljudskog društva ☺ ☺ ) te naravno – matica „Queen bee“  – ali kako je stari svijet bio patrijahalan – ista je predtavljena kao – Kralj . 

Aristotel je znao je da pčele sakupljaju materijal od cvijeća, ali sugerirao je da med potiče iz atmosfere, a ne iz cvijeća! Njegov dokaz tome bila je činjenica da postoje slučajevi kada cvijeća ima u izobilju, ali se proizvodi malo meda, i druga vremena kada se košnice brzo napune u nekoliko dana.






Pčele u grčkoj mitologiji

Legenda o Aristosu –grčkom bogu pčelarstva, maslinarstva, uzgoja ovaca i lova. Related imageVergilije s početka naše priće je u Gregorikama zabilježio i Legendu o grčkom bogu – Aristosu i njegovim pčelma. 

Aristos je bio sin vodene nimfe Kirene i Apola – boga sunca, znanja, svjetla, glazbe, poezije, životinja (stada)  … i da ljepote ☺ 

Kad su Aristosu pčele uginule, potražio je pomoć majke – vodene nife te njene prijateljice Arteuse.  Tako se Aristos zaputio u Arteusine Fontane koja mu je savjetovala da mu stari morski bog Protej (Posejdonov podanik) , može pomoći. Ali kako su grčki bogovi ćudljivi tako mu je napomenula da će mu Protej pomoći – samo ako bude primoran. 

Aristos je upućen da ga pronađe i veže lancima -  što je bilo izrazito teško jer Protej je mogao poprimiti više različitih oblika.  Ukoliko će Aristos bit dovoljno jak da ga zadrži u lancima kroz sve Protejove promjene oblika – Protej će na kraju popustiti i odgovoriti mu na traženo. 






Related imageTako je Aristos,  kako mu je rečeno, pronašao Proteja, zarobio ga lancima i  izdržao usprkos strašnim Protejovim promjenama oblika sve dok se na kraju Protej nije vratio u svoj uobičajeni oblik.  (Scena dostojna današnjih akcijskih filmova ☺) 

Protej je kao odgovor na pitanje, rekao Aristosu da mora prijeti žrtvu bogu tako da načini žrtveni oltar i ostavi lešine stoke. 

Nakon devet dana,  kako mu je rečeno, Aristos se vratio na mjesto žrtvovanja da vidi ostavljene lešine i je li mu  uslišena zamolba i na svoje iznenađenje zatekao je veliki roj pčela na jednoj od žrtvovanih životinja. Legenda kaže da Aristos nikad više nije pretrpio bolest ili smrt svojih pčela.